Položaj planine Ravna gora

U sklopu razgranatog izvorišta rijeke Bednje smjestila se planina Ravna gora, najsjevernija planina Hrvatskog zagorja. Nalazi se u prostoru sjeverozapadne Hrvatske, gdje se sa zapada nastavljaju elementi alpske gradnje i reljefa. Ravna gora u širem smislu primjenjujuci hidrografski kriterij, smjestila se u širokoj lepezi sjevernih pritoka  rijeke Bednje.

Na istočnom kraku planinu zatvara riječica Voća, a na zapadu sam gornji izvorišni tok rijeke Bednje. Drugim riječima sa zapada je zatvorena s rijekom Bednjom, iza koje se na zapad nastavlja planina Macelj. Sjeverno od Ravne gore, odnosno od cestovne linije Cvetlin-Višnjica-Donja Voća, proteže se ustalasano slovensko predalpsko pobrđe Haloze. Na jugu planina završava u širokoj dolini rijeke Bednje, bolje reći u sklopu bednjanskih pritoka Creta, Kamenice i Žarovnice. Istočna granica je riječica Voća iza koje se nastavlja Viničansko humelje.

Medu planinarima nekako se uvriježilo mišljenje da je planina Ravna gora samo gorski masiv oko najvišeg vrha Tri kralja (680m), odnosno izmedu Trakošćana i riječice Žarovnice, bolje reći prodora Velika Sutinska. No tu je potrebno dati korekciju, jer planinu treba sagledavati nešto šire, kao cjelovit masiv usprkos činjenici što je na nekoliko mjesta ispresjecana prodorima. Uokolo Ravne gore smjestilo se nekoliko većih naselja, povezanih cestama: Voća Donja, Klenovnik, Žarovnica, Kamenica, Bednja, Višnjica Gornja i Višnjica Donja.