Planinarske staze

Klikom na kartu možete preuzeti PDF verziju (3,2 MB)

 

Ovdje možete naručiti detaljnu i precizniju kartu Ravne gore

                                  (kliknite na sliku)

                 

 

Trakošćan – Vrbanići – Ravna gora (2h)

Ishodište je hotel Trakošćan, nasuprot dvorca Trakošćana. Prilaz automobilom za one koji dolaze iz Zagreba najpogodniji je autocestom do izlaza Trakošćan kod Macelja, a za one koji dolaze iz smjera Varaždina, cestom kroz Lepoglavu.

Prva markacija je na ulazu u šumu od hotela Trakošćan. Ugodan put se blago penje 1h do sela Vrbanići te kroz njega do Kotarščaka u kojem je križanje putova.

Odavde postoji nekoliko varijanti puta prema vršnom dijelu Ravne gore. Lijevo put vodi prema Paskovoj kleti, zaselku Šveci i Velikim pećinama (postoji varijanta uspona klinčanim putom, ali i lakši šumski put od Paskove kleti), a desno najkraća varijanta preko Meljana.

Najlakši je uspon šumskim putem od zidane Paskove kleti koja se nalazi 10″ od križanja u Kotarščaku, na putu prema Velikim pećinama. Od klijeti markacija vodi kroz zaselak Paski, a nakon što prođe pokraj zdenca (voda za piće) nastavlja se uspon usječenim putem do glavnoga grebena Ravne gore.

Od mjesta gdje markacija izlazi na greben 3″ lijevo je planinarska kuća Pusti duh, a 5″ desno kapela Sv. tri kralja i još 5 dalje Filićev dom (PD Ravna gora Varaždin).

Varijanta preko Velikih pećina je najatraktivnija, ali i najteža. Oko 10″ od križanja u Kotarščaku je kod Paskove kleti raskrižje gdje desno odlazi planinarska staza kroz zaselak Paski do planinarske kuće Pusti duh, a lijevo nastavlja široki put izohipsom prema zaselku Šveci iznad Cvetlina. Malo iza zaselka počinje u šumi desno klinčani put u alpskom stilu koji se penje 10″ kroz stijene na vrh Velikih pećina.

Varijanta preko Meljana uspona na vršni dio Ravne gore, vezana je za Filićev dom, a vodi preko sela Meljana kroz vinograde i poslije šumom po dugačkoj jaruzi.

Najljepše je jednu varijantu iskoristiti za uspon, a drugu za silazak.

Bednja – Prebukovje – Filićev dom (2h)

Bednja  je selo na pola puta na cesti između Trakošćana i Lepoglave

U Bednji se odvaja krak asfaltirane ceste za selo Prebukovje, po kojem planinarske markacije vode sve do sela (1h) pa se taj dio puta može skratiti automobilom. U Prebukovju markacija ostavlja cestu, penje se u zaselak Pintarići, a iz njega sve strmije šumom do Filićevog doma. 

Višnjica – Vraca (Vrata) – Filićev dom

Višnjica je naselje na sjevernoj strani Ravne gore, kojemu može prići cestama iz tri smjera. Sa zapadne strane u Višnjicu se stiže cestom od Trakošćana preko Cvetlina, s južne strane kroz klanac V.Sotinsku cesta iz Lepoglave, a s istočne strane iz Donje Voće.

Od ceste Višnjica – Trakošćan pođimo poljskim putom koji nas dovodi pod uski strmi klanac, gdje završava cesta. Put se uspinje klancem do zaravani i ubrzo stiže do šumske ceste, 30″ od Višnjice. Dalje desno 1h šumskom cestom mimo kamenoloma idemo do raskrižja, gdje zdesna prilazi cesta iz Bednjice, a lijevo nastavlja put 15″ prema prijevoju Vraca (Vrata) i još 30″ do Filićevog doma.

V.Sotinska – Šestani – Vraca (Vrata) – Filićev dom (2:15h)

Početak ovog puta je kod izvora Barilček, 2km južno od središta Višnjice (30″).  

Ovaj je put dionica Planinarskog puta Ravna gora, a zanimljiv je kao jedan od malo poznatih prilaza planinarskim kućama na Ravnoj gori. Izvor Barilček nalazi se u sjevernom kraju dubokog usjeka V.Sotinska koji dijeli Ravnu goru na zapadni i istočni dio te kroz koji prolazi cesta Lepoglava – Višnjica. 

Pokraj izvora, pod visokom vlažnom stijenom, nalaze se kameni stol, dvije klupe i bačvica iz koje stalno curi tanak mlaz vode. Točno tu markacije ostavljaju cestu i uspinju se strmo (30″) u selo Šestani. Selo je KT5 Planinarskog puta po Ravnoj gori. Tu se put račva u sjevernu (kraću,1h) i južnu varijantu (dulju,1.10h), koje se spajaju na perivoju Vraca (Vrata).

JUŽNA VARIJANTA PREKO VRHA RAVNE GORE (1,10h) malo je dulja, ali zanimljiva jer prolazi preko najvišeg vrha Ravne gore (686 m). U Šestanima se ona odvaja lijevo u južnom smjeru i prelazi na južnu stranu hrpta. Na oštrom desnom zavoju nakon 10″ na nju s južne strane prolazi put koji od Sv.Gospe Snježne (Sv.Jelene) na Predragovu putu vodi po hrptu Oštro za Šestane. Ubrzo zatim stiže se do lugarnice Jurišina kuća. Odatle se može desno prema Cimerplacu (2.3km) i Filićevom domu (još 20″) nastaviti cestom, ali markacija kod prijevoja skreće desno sporednim putom, a zatim dalje vodi šumom prema vrhu Ravne gore(686m).

Put se s vrha spušta do Vraca (Vrata), gdje se spaja s prvom varijantom. Udaljenost između Filićeva doma i vrha Ravne gore je 1,15h pa se od doma kao zanimljiva šetnja može poduzeti put do vrha, koristeći se pri tome djelomično i ovim putom.

Sjeverna varijanta iz Šestana nastavlja u zapadnom smjeru blago se uspinjujući pobočjem sjeverne padine Ravne gore. Vodi najprije rubom livade do prijevoja i ruba šume, a u šumi zakreće odmah lijevo slabo vidljivom stazom, pokraj nekoliko vrtača. Za 20″ dolazimo do početka šumske ceste i njome nastavljamo mimo kamenoloma, odvojka ceste za selo Bednjicu do oštrog lijevog zavoja u uvali (10″ od odvojka za Bednjicu).

PREMA VELIKIM PEĆINAMA 40“- Sa zavoja ili sa samih Vraca (Vrata) trasa Planinarskog puta po Ravnoj gori nastavlja se sjevernom smjeru preko kamenitih šumskih terena Pećine do puta Velike pećine – Pusti duh (1.20″ do kuće) i njime silazi desno 10” na stjenoviti vrh Velikih pećina. To je lijep šumski put koji omogućava razne kombinacije za planinare koji obilaze  vršni dio Ravne gore.

Sa zavoja do prijevoja Vraca (Vrata) cesta stiže za 500m. Od Vraca (Vrata) markacije vode dalje desno kratko do Predragova puta pa dalje u istom smjeru za 30″ do Filićeva doma.

Ravna gora – Babice –  Glažerova pećina 

Opis puta na Velike Babice i Glažerovu pećinu.

Iz zaselka Galići (kraj asfaltnog puta), poći markiranim putem za plan. dom “Filićev dom”, strmijim kolskim putem, 20′ do prijevoja između Malih i Velikih Babica. Desno se odvaja markirana stazica na kamenitu glavicu M. Babica (5′).

Poći lijevo, nekoliko minuta do odvojka staze (na l.) na vrh Velikih Babica. Put ravno vodi za planinarski dom “Filićev dom ” (40′). Slijedi strmiji uspon šumovitom padinom na V. Babice (20′), do vidikovca Glažerova pećina (križ, klupe).

Lakši uspon, ali nešto duži (30′) ako se nastavi uspon za pl. dom,10′ do zaravnjene uvale, do makadamske šumske ceste koja od desna prilazi iz doline potoka Laprnjak. Ravno cestom kojih 50 m, kada se napušta cesta (poći lijevo). Tu se odvajaju dva puta: sasvim desno put za pl. dom (strmiji uspon), a ravno širok kolnik kojih 5′ uspona na prijevoj. Tu s desna prilazi stazice od pl. doma. Za Glažerovu pećinu poći lijevo, 10′.

Drugi prilaz je iz smjera pl. doma “Filićev dom” za Galiće i Kamenicu (30′ od doma), od zavoja makadamske ceste na grebenu, odakle desno silaz grebenskom markiranom stazicom (5′) na prijevoj, do šireg kolnika. Tu od lijeva prilazi lakši put za Glažerovu pećinu iz smjera Galića ili Laprnjaka.

Nastaviti grebenom (10′) preko vrha V.Babice do vidikovca Glažerova pećina.

 

Planinarski put po Ravnoj gori

Klikom na kartu možete preuzeti PDF verziju (2,65 MB)

Opis sastavio Zlatko Smerke.

POUČNA BOTANIČKO-GEOLOŠKA STAZA BALKON NA RAVNOJ GORI

Nositelj projekta:
Planinarsko društvo Ravna gora Varaždin,
J. Križanića 33 ulaz 1/I, p.p. 159, 42000 Varaždin; OIB: 74802993117

Stručni suradnici:

Ime i prezime funkcija
Zlatko Smerke trasiranje i označavanje staze
Dubravko Šincek geologija i botanika
Željko Remar geologija i botanika
Ljiljana Borovečki-Voska

botanika

 

Opis

Poučna staza je trasirana u neposrednoj blizini Planinarskog Filićevog doma oko stijena Balkon i Hudo duplje na vršnom grebenu Ravne gore. Početak staze je kod samog doma. Staza prolazi pod strmim liticama pored zanimljivih geomorfoloških oblika i jedne špilje kroz četiri biljne zajednice i završava spajanjem na planinarsku stazu na prijevoju kod Hudog duplja. Dužina staze je 900 m.

Botanika

Staza prolazi kroz četiri biljne zajednice mezofilnog i termofilnog karaktera. Najznačajnija je reliktna šumska zajednica lipe i tise (As. Tilio-Taxetum Glavač 1959) čije su sastojine upravo na Ravnoj gori najbogatije u ovom dijelu Europe. Značajna je i zajednica sadlerove šašike (As. Seslerietum budensis Soo 1933 ex Zolyomi 1936) u kojoj raste sadlerova šašika (Sesleria sadlerana Janka) endemična trava zapadnog ruba Panonskog bazena. Termofilna šuma hrasta kitnjaka s crnim grahorom (As. Lathyro-Quercetum petraeae Horvat 1958) značajna je zbog mnogo vrijednih, prekrasnih, starih jedinki hrasta cera (Qeurcus cerris L.) Panonska bukovo-jelova šuma s vlasuljom (As. Festuco drymeiae-Abietetum Vukelić et Baričević 2007) raste na gornjem rubu stijena, a upravo na Ravnoj gori i Maclju jela (Abies alba Mill.) u zajednici s bukvom (Fagus sylvatica L.) raste u punoj snazi i postiže svoju punu starost i veličinu kao nigdje drugdje na tako maloj nadmorskoj visini.

Uz stazu je do sada popisano 88 biljnih svojti iz 25 biljnih porodica. Od tog broja 8 svojti je strogo zaštićenih, a 21 je zaštićena. U Crvenoj knjizi se nalazi 8 svojti. Od toga 1 najmanje zabrinjavajuća, 2 osjetljive i 5 gotovo ugroženih. Na stijenama raste i jedan endem (Sesleria sadlerana Janka), a one su i jedino stanište predalpske maćuhice (Viola tricolor L. ssp. subalpina Gaudin) u Hrvatskoj.

Geologija

Ravna gora je najokršenija planina sjeverozapadne Hrvatske s mnogo razvijenih krških oblika kao što su špilje, jame, ponikve, litice i škrape. Na njoj su otkrivena i jedina dva izdanka gornjoeocenskih numulitskih vapnenaca u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Jedan izdanak se nalazi na sjevernoj strani kod Višnjice, a drugi upravo na području kroz koji prolazi poučna staza, gdje su eocenski sedimenti u tektonskom kontaktu s srednjetrijaskim sedimentima u krovini i oligocenskim sedimentima u podini. Između srednjetrijaskih i eocenskih sedimenata je otkriven tanki sloj boksita. To su jedini do sada otkriveni boksiti u ovom dijelu Hrvatske.

Numulitski vapnenci su taloženi u gornjem eocenu prije otprilike 40 milijuna godina akumulacijom bentoskih fosilnih ostataka u relativno plitkoj i mirnoj sredini sedimentacije. Numuliti su foraminifere s vapnenačkim kućicama veličine do 1 cm u obliku kovanica. Vrsta  fabianii Prever je provodni fosil pomoću kojeg su datirane gornjoeocenske naslage. Provodni fosili su fosili organizama koji su bili geografski široko rasprostranjeni i vezani za određeno i, razmjerno kratko, vremensko razdoblje. Služe za određivanje relativne starosti stijena u kojima se nalaze. Provodni fosili su fosili organizama koji su bili geografski široko rasprostranjeni i vezani za određeno i, razmjerno kratko, vremensko razdoblje. Služe za određivanje relativne starosti stijena u kojima se nalaze.

 

Dosadašnji radovi na stazi u 2011. godini

Tijekom 2011. godine je trasirana i označena staza i postavljena su sigurnosna čelična užad na teže prohodnim dijelovima. Postavljene su edukativne pločice za 30 najzanimljivijih svojti biljaka na kojima je fotografija svojte s hrvatskim i latinskim imenom i pripadnost biljnoj porodici.

Planirani radovi u 2012. godini

Postavljanje velike edukativne ploče kod planinarskog doma o prirodnim vrijednostima Ravne gore koju financira JU za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Varaždinske županije.
Postavljanje geološke edukativne ploče uz stazu kod špilje.
Postavljanje 4 edukativne ploče o biljnim zajednicama.

Postavljanje dodatnih 30 edukativnih pločica o biljnim svojtama

Spisak biljnih svojti na edukativnim pločicama

Biljne svojte  
Abies alba Mill. jela
Aconitum lycoctonum L. ssp. vulparia (Reichenb.) Nyman žuti jedić
Alyssum montanum L. siva gromotulja
Amelanchier ovalis Medik. jajolika merala
Aristolochia lutea Desf. žuta vučja stopa
Asplenium ceterach L. zlatinjak
Asplenium trichomanes L. smeđa slezenica
Carpinus betulus L. obični grab
Centaurea montana L. gorska zečina
Convallaria majalis L. đurđica
Cornus mas L. drijen
Daphne laureola L. lovorasti likovac
Hedera helix L. bršljan
Helleborus odorus Waldst. et Kit. ex Willd. mirisavi kukurijek
Iris graminea L. uskolisna perunika
Laserpitium siler L. gorski gladac
Lilium martagon L. ljiljan zlatan
Lunaria rediviva L. srebrenka
Melittis melissophyllum L. medenika
Prunus avium L. divlja trešnja
Qeurcus cerris L. hrast cer
Qeurcus pubescens Willd. hrast medunac
Ruscus aculeatus L. bodljikava veprina
Sesleria sadlerana Janka Sadlerova šašika
Sorbus aria (L.) Crantz mukinja
Staphylea pinnata L. perastolisni klokoč
Taxus baccata L. šumska tisa
Viburnum lantana L. vunasta udikovina
Vincetoxicum hirundinaria Medik. bijeli lastavičnjak

Izlet na krk – Put ka Mjesecu – 15-09.2018.

PD Ravna gora Varaždin organizira u subotu 15. rujna 2018. godine 7. izlet planinarske sekcije "Mali Ravnogorci": šetnica "Put ja Mjesecu" Baška-crkva Sv. Ivana - Stražice - Plato Mjeseca (380) - Hlam (461m).

05.09.2018

Natjecanje planinarski kotlić – 08.09.2018.

Drage planinarke i planinari, Planinarsko društvo Ravna gora iz Varaždina organizira i ove godine natjecanje "PLANINARSKI KOTLIĆ" Tema ovogodišnjeg natjecanje je planinarski gulaš. Natjecanje će se održati kod Filićevog doma na Ravnoj gori dana 8. rujna 2018. g.

27.08.2018

PD Ravna Gora u NP Sjeverni Velebit

U organizaciji PD Ravna Gora, 05.08.2018. održan je izlet u Nacionalni park Sjeverni Velebit

08.08.2018