Vodotoci Ravne Gore

 Glavne sabirnice površinskih voda su rijeke Bednja i Plitvica, koje pripadaju dravskom porječju. 

Bednja je uz Lonju (133 km) najduža rijeka Hrvatske koja cijelim svojim tokom od 133 km teče unutar državnog teritorija i ne čini državnu granicu. Izvire u podnožju sjeverne padine Ravne gore kod sela Bednjica i u velikom luku zaobilazi masiv sa zapadne strane. Nakon što kod Trakošćana s područja Maclja primi vodu potoka Čemernice, na kojem se nalazi Trakošćansko jezero, teče dalje prema istoku pa dolina Bednje razdvaja Ravnu goru od Ivanščice, a istočnije Ivanščicu od Varaždinsko-topličke gore. Gotovo svi značajniji lijevi pritoci Bednje izviru na sjevernoj strani Ravne gore i dubokim kanjonima presijecaju njezin masiv. To su potoci: Žarovnica, Mala Sotinska, Reka Voćanska, Voća i Rakovnik.

Potok Kamenica ima izrazito krška obilježja.

Izvire unutar samog trupa planine ispod prevoja Vraca, ponire na Cimerplacu i ponovno izvire na izvoru Dobra voda na Donjim pilama, a zatim se nakon dubokog kanjona sa slapovima i erozijskim loncima u Hudom vihru probija prema jugu. Krška obilježja ima i potok Šarnice, koji izvire u kotlini s južne strane Vukovoja. Ukupna površina porječja rijeke Bednje iznosi 966 km2.

Na istočnom dijelu Ravne gore se nalazi i izvorišno područje rijeke Plitvice, koje se sastoji od nekoliko manjih izvora u kamenitim dolinama krških obilježja.

Ukupna dužina rijeke Plitvice je 65 km uz porječje od 272 km2.

Autor: Dubravko Šincek

            Roman Ozimec